Print
Email Share on Facebook Share on Twitter Share on Twitter

Odlomci iz knjige Svetozara Piletića "Saga o Podgorici"

Sačuvan je jedan zanimljiv izvještaj o našem gradu, pisan 20.07.1883.godine.

To je pismo dr Petra Miljanića, tada ljekara u Podgorici, koje je uputio Opštinskom sudu o higijenskim uslovima u varoši, u svim domaćinstvima. Opštinski sud, 23-ćeg istog mjeseca, obavještava Državni savjet o svom aktu i "paftoruje da je odveć neuredno u gradu", pa se smatra da je uputstvo dobro došlo.

Predmet je zaveden u Državnom savjetu 02.08.1883.godine pod brojem 749, a u Ministarstvu unutrašnjih djela registrovan kao broj 1383.

Ovaj zapis posvećen je tom autentičnom svjedočenju, a dijelom i njegovom tvorcu.

Evo najprije tog izvještaja:

"Pošto se pojavila kolera na istoku", izvještava dr Miljanić, "i ona se nikako ne umanjava no zahvata oko sebe sve više prostora, to nijesmo sigurni da nam taj nemio gost neće doći u Evropu. Stoga se svuda, osobito po većim varošima, udaljuje sve što zdravlju naudi".

"Kao liječnik ovog mjesta", kaže dalje izvjestilac, "dužan sam obratiti pažnju ove opštine na mjere koje bi trebalo provesti u djelo u našoj dosta nečistoj varoši.

Ovo bi nam trebalo učiniti:

Treba da se pregledaju sve kuće, gdje ljudi žive, ali i razvaljene i zabačene, gdje niko ne živi. Da se đubre omete i udalji van varoši na određeno smetlište ili njive. Da se mjesta i štale gdje stoka i konji žive uredno čiste, i to svaki dan. Da se prohodi (zahodi - primjedba autora) bolje gledaju  i da se baci u njih neugašeni klak, ili dok se nabavi jedna jevtina stećija - karbona kiselina ili hlorni klak, ako opština bude htjela da nabavi, time da čiste smrdljiva mjesta.

Da se čaršija i ulice čiste često puta i to zorom, da ne bi čaršija bila ispunjena zagađenim vazduhom. Da se zabrani prodaja nezrelog voća (za sada one nezrele šljive i džanje ne puštaju u pijacu) i da ne razbacivaju kore od dinja i lubenica oko mjesta prodavanja. Da se više pažnje obrati na čistoću u kasapnici i na dobrotu mesa koje se prodaje, da se kože nikako ne suše u dućanima ni po privatnim kućama, već pri kraju varoši".

Mnogo toga o čemu se govori u ovom tekstu i danas je interesantno i aktuelno. Danas se to, istina, drugačije zove - to je prostor u kome živimo- čovjekova okolina, ali se problemi koji se ovdje spominju javljaju i danas, iako u drugoj formi.

Riječi koje je tada napisao dr Petar Milanić, ljekar koji je u našem gradu bio od 1881-1884.godine, imaju u njemu i danas svoj odjek. Miljanić je inače bio svestrano obrazovana ličnost, ljekar i pravnik, teoretičar i praktičar. On je svoju veliku erudiciju poklanjao našem čovjeku, a njegov rad predstavlja, u pravom smislu riječi, početak savremene medicinske nauke u Crnoj Gori.

Spominjali smo ga kada smo govorili o ljekarima stare Podgorice, kao prvog među 45 spomenutih. Na žalost, kako to neminovno biva, ni to nije bio potpun broj. Izostala su važna i značajna imena ljekara Jovana Kujačića, Jovana Bulajića, Stojana Stanojevića, a i o svakom od njih posebno bi se moglo govoriti, a moguće je da je bio i još neko ko je čuvao zdravlje građana našeg grada.